Akciju sađenja zajedničkog vrta blizu stambenih zgrada pokrenula je Eko Ekipa Prečko. Građani su očistili zemljište koje je bilo zaraslo u šikaru, očistili su otpad te će saditi voće, povrće i cvijeće. Cijeli projekt je pokrenut uz malo novčanih sredstava, a sudionici kažu kako je najvažnija dobra volja i organizacija. Uzgoj hrane u gradu važno je ekonomsko i političko pitanje. Važno je da građani sami mogu proizvoditi hranu. Pokretači ove inicijative kažu da je ovo dobro rješenja za današnji sustav konvencionalne proizvodnje i distribucije hrane koji stvara veliko zagađenje okoliša. Model koji je bolji za društvo i za okoliš je lokalna proizvodnja i distribucija, unutar 150 kilometara. 

Maja je jedna od 30-ak stanovnika zagrebačkog naselja Prečko koji su na zapuštenom zemljištu u blizini zgrada odlučili zasaditi zajednički vrt. Ona je počela sa korabicom, a kasnije će posaditi salatu, tikvice, jagode i peršin. Svi oni su se okupili zbog ljubavi prema prirodi i sadnji. Stanovnici su zasadili povrće i cvijeće te su izgradili ogradu koja će vrt i plodove štititi od neželjenih posjetitelja i životinja. Vrt se sastoji od zajedničkog dijela u kojem su svi dobrodošli i dijela gdje svatko ima svoju malu parcelu o kojoj će brinuti. 

Odraslima su u poslu pomagali i oni najmlađi. Dok mnoga djeca iz grada niti ne znaju kako vrt uživo izgleda, neka već od malih nogu znaju važnost koju povrće ima u prehrani. Romana iz Eko Ekipe Prečko kaže da je ideja cijele akcije da se ljudi iz Prečkog i susjednih kvartova druže, da dolaze sa djecom, te da se stvara zajednica ljudi koji vole prirodu i uzgajaju biljke na ekološki način. Ova hvalevrijedna akcija navela je građane na druženje u prirodi, na koje možda i nisu navikli, a takvo druženje je svakodnevica ljudi na selu.

Batat (lat. Ipomoea batatas) ili slatki krumpir je biljka koja potječe iz tropskih područja Južne Amerike. Ljudi ga upotrebljavaju u prehrani već 5000 godina i danas je široko raširena vrsta u tropskim dijelovima svijeta. U Hrvatsku je došao prije desetak godina i polako ljudi prepoznaju njegova iznimna svojstva. U prehrani se mogu koristiti korijen i mlado lišće. Lišće se također može koristiti i za ishranu stoke. Postoji nekoliko sorti batata - narančasti, ljubičasti, plavi, bijeli, žuti. Najrasprostranjeniji je narančasti koji je prepoznatljiv po svom slatkastom okusu. Mnogi misle da je neka vrsta krumpira, ali nema nikakve veze sa njim.

Batat je visokoenergetska biljka bogata mineralima i vitaminima. Pun je kalija, kalcija, magnezija, željeza i vitamina A, B, C i E. Organizam opskrbljuje važnim antioksidansima koji su bitni za dobro funkcioniranje mozga. Velika mu je vrijednost što 200 grama opskrbljuje organizam sa istom količinom beta-karotena kao i 5 kilograma brokule. 140 grama batata opskrbljuje organizam sa dnevnom potrebom vitamina E koji štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila. Batat je bez masti i kolesterola, a često ga koriste dijabetičari zbog niskog glikemijskog indeksa. On je i bogat izvor dijetalnih vlakana koji su važni za pravilno funkcioniranje probave.

Batat se za jelo može pripremati na razne načine. Može se kao i krumpir peći, pržiti, kuhati ili spremiti pire. Za skuhati ga ili ispeći je potrebno manje vremena nego za krumpir. Kuhat se treba oko pola sata, pa čak i manje. Batat se može koristiti u raznim varivima i juhama. Iz njega se može napraviti pomfrit ili čips koji je jednako ukusan kao i pravi pomfrit ili čips. Uz sve to iz njega se mogu peći i kolači. Kremšnite od batata posebna su delicija koja će zadovoljiti svakog pravog gurmana. Zbog slatkog okusa idealno može poslužiti za pravljenje pite. 

Maleni restoran brzom hranom smjestio se u Varšavskoj 10 u centru Zagreba. No to nije obični fast food – to je zdravi fast food. U njemu se pripremaju vegetarijanska jela za sve ljubitelje zdrave hrane koji na brzinu žele pojesti nešto zdravo. Glavni sastojci njihovih jela i napitaka su povrće i voće. U burgere se umjesto mesa stavlja tofu ili seitan, pa čak i konoplja. U ponudi postoji pet burgera: burger od konoplje, seitana i tofua, te cheesburger od seitana i tofua.

U Green pointu postoji 30 vrsta raznih shakeova koji ne sadrže nikakva umjetna sladila. Sastojci su svježe voće i malo vode koji se promiješaju u blenderu. Zasladiti ih možete sa medom, stevijom ili agavinim sirupom. Ukoliko ste ljubitelj azijske hrane postoji nekoliko jela iz woka – poznate kineske posude za spravljanje različitih vrsta jela. Tajna hrane iz woka je da se ne koristi ulje ili mast. Ovdje ćete moći probati obični wok (riža, razno povrće, začini), wok-seitan (dimljena soja salama, riža, razno povrće, začini) te wok-thai (grilani seitan, razno povrće, pržena riža, rezanci u woku s teriyaki umakom). 

Vlasnik je Hari Žnidarić koji je restoran otvorio u 11. mjesecu 2011. godine. Uzor su mu bili restorani brze hrane u Aziji. Žnidarić često putuje u Aziju pa je vidio da ljudi tamo, kao i u Hrvatskoj, nemaju vremena kuhati sami, ali žele se hraniti zdravo.  Zato se većina hrane priprema u woku – bez ulja i masti – i ne koristi se obična kuhinjska sol, već himalajska sol. Porijeklom iz podnožja Himalaje to je najčišća sol na Zemlji. Dobiva se iz pramora – nezagađenog ekosustava starog više od 250 milijuna godina. Još je nazivaju i kraljevskom soli. 

Vica u Green Pointu radi od listopada 2012. godine i vegan je. Kaže da je ovakva prehrana odlična za njezino zdravlje, a pogotovo za kožu.